U organizaciji Savjetodavne službe grada Daruvara za uzgoj lješnjaka, u suradnji sa savjetodavnim službama Bjelovarsko-Bilogorske županije i Republike Hrvatske, te nekoliko proizvođača opreme i zaštitnih sredstava održano je 1.3.2019.god. predavanje u prostorijama Grada Daruvara i demonstracija rezidbe i uništavanja mladih izdanaka i korova plamenom u samom voćnjaku.
Cijeli događaj je snimila i HRT, te će biti objavljen prilog u emisiji Plodovi zemlje 10.3.2019.god.
Predavanje su otvorili dipl.ing.Boris Pletikosa, vlasnik Obrta za informatiku, trgovinu i usluge Pletikosa (www.pakiranje.net) i Marco Mingozzi, vlasnik talijanske firme Mingozzi group. Tema je bila uništavanje korova i izboja, mladica ili izdanaka kod grmova ili stabala lješnjaka pomoću plamena i specijalnog stroja Pirodiserbo, koji se koristi kao dodatak traktoru. Objašnjene su prednosti u odnosu na klasične ručne metode uklanjanja kod proizvođača organskih nasada, kao i prednosti i uštede u odnosu na korištenje kemijskih sredstava.
Potom su drugi predavači govorili općenito o uzgoju i zaštiti lješnjaka.
Na terenu u voćnjaku je napravljena demonstracija rada stroja Pirodiserbo, gdje su se prisutni mogli uvjeriti kako se efikasno uništavaju mladice lješnjaka i razni korov pomoću plamena, koristeći osam plamenika i zračnu zavjesu, koja ne dozvoljava da se toplina diže i ošteti list iznad. Plamen ne šteti drvenastim dijelovima grma lješnjaka jer sadrži lignin koji je otporan na temperaturu. Kod nasada s jednim debelim stablom lješnjaka još je efikasnije i lakše za raditi. Plamen pored toga površinski uništava razne bakterije i gljivice te spriječava prenošenje bolesti. Za normalan rad potrebna su tri prolaza plamenom godišnje. Tretman se može vršiti istovremeno s malčiranjem. Naime Pirodiserbo s plamenicima se može staviti ispred traktora ,a malčer iza. Moguće je napraviti i spaljivanja otpalog lišća u zimi, jer se bolesti upravo prenose s njim, pogotovo kod blagih zima. Plamen ne škodi korijenu pod zemljom niti korisnim bakterijama i glistama u njoj.
Strojevi se izrađuju i za razne druge kulture poput šparoga, kukuruza, bijelog i crvenog luka, vinove loze, drugih voćki u voćnjacima, te u plastenicima.
Nakon razgovora s brojnim zainteresiranim proizvođačima lješnjaka, posjetili smo i rasadnike Gospodarstva Moulis i pogledali način uzgoja sadnica lješnjaka i novi patentirani način uzgoja lješnjaka u redovima s tupovima, kao što se gaji i vinova loza,jabuke i drugo voće. Značajka ove metode uzgoja je da u startu treba 10 puta više mladica, te investicija u stupove i žicu. Dobra strana da se tako dobiva 5-6 puta veći prinos po hektaru, čak ako se samo dobije 0,5 kg po stablu. S nekih se dobije i do 1,7 kg ,ovisno o sezoni. Lješnjaci počinju rađati mnogo ranije nego kada su u velikim grmovima, pa cijela investija se otplati nakon 10 godina, kada se tek počinje otplaćivati klasična sadnja. Koristeči stupove moguće je lako i jeftino postaviti mrežu, koja može štititi nasade od grada, ali i od proljetnih mrazeva, kada biljke u cvijetu prežive i minus 8 stupnjeva.
Više o svemu pogledajte ovdje.
